Drugi kat

Drugi kat - Tlocrt

Prostorije drugog kata jednostavnije su uređene, služile su kao spavaonice gostima koji su dolazili u posjetu. Ovdje su zasebno izložene zbirke namještaja raspoređenog prema stilskim periodima od baroka do neorenesanse.

Barokna soba

Drugi kat - Barokna soba

Prostorija je namještena u stilu njemačkog baroka. Kabinetski ormarić, krevet, ormari i škrinje potječu iz 17.st., a stolice su izrađene po francuskom uzoru. Zanimljivi su stolovi: jedan na sklapanje, a drugi kartaški. Posebno se ističe bogato oslikano ovalno ogledalo i luster iz 18.st. Barokna se soba od drugih prostorija na tom katu razlikuje po starim sačuvanim drvenim vratnicama koje se nalaze s vanjske strane ulaza u prostoriju. Vratnice imaju u reljefu izvedene dovratnike i nadvratnu gredu s izrezbarenima velikim slovima i brojkama: 16 PB AS 39. Brojke označavaju 1639. godinu. Slova PB AS su kratice te se vezuju uz funkciju prostorije ( presbiterium ara sacra), jer je vjerojatno u 17.st. služila kao dvorska kapela.

Rokoko soba

Drugi kat - Rokoko soba

Rokoko soba predstavljena je u dva dijela; kao radni prostor smješten lijevo te spavaonica u desnom dijelu sobe. Cjelokupan inventar je iz druge polovine 18.st. U kabinetskom dijelu nalaze se dva rezbarena i fino ukrašena sekretera – pisaći stolovi s ladicama i tajnim pretincima. U duhu rokokoa također su obiteljski portreti u ovalnim okvirima, nastali u prvoj polovici 18. st., a nastavljaju se na one iz viteške dvorane gdje su izloženi vladari i vojskovođe.

Soba oslikanih zidnih tapeta

Drugi kat - Soba oslikanih zidnih tapeta

Prostorija je obložena platnenim tapetama koje daju potpunu sliku Draškovićeve postrojbe koja je sudjelovala u sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.). Velika zidna slika sastoji se od osam platnenih panoa slikanih temperom koji prikazuju banderij na smotri, sastavljen od 821 osobe. Slike su vrlo vjerne jer u sitnice prikazuju odore vojnika, opremu i zastave te poredak pojedinih jedinica i njihovih dijelova. Posebno je zanimljiv mali orkestar, prvi likovni prikaz vojne glazbe u Hrvatskoj.

Časnička soba

Drugi kat - Časnička soba

Tematski se ova soba nadovezuje na prethodnu prostoriju. Ovdje je izložen dio galerije od četrdesetak portreta časnika Josipa Kazimira Draškovića. Portreti su vjerojatno djelo Johanna Michaela Millitza i njegove škole. Svi su časnici slikani u sličnim pozama, do pojasa, s realistički prikazanim licima. Njihova sličnost proizlazi i iz uniformiranosti njihovih frizura te vojnih odora. Uz portrete vojnih časnika, ovdje su smještene i dvije zastave. Manja zastava na lastavičji rep pripadala je konjici, dok je velika zastava s carskim grbom bila namijenjena pješadiji.

Klasicistička soba

Drugi kat - Klasicistička soba

Soba je namještena inventarom sa stilskom karakteristikama klasicizma (prijelaz iz 18. u 19. st.). Sadrži namještaj za dnevni prostor. Prostor je upotpunjen još i dvama svijećnjacima iz napoleonskog doba, nastalih pod snažnim egipatskim utjecajem. Slike su također klasicističkih obilježja s dobro sačuvanim originalnim okvirima. Portreti na zidovima predstavljaju najznačajnije članove obitelji Drašković tog doba. Tako se ovdje nalaze portreti Ivana VIII., osnivača prve masonske lože u Hrvatskoj te Juraja V., mlađeg brata Janka.

Bidermajerska soba

Drugi kat - Bidermajerska soba

Nadovezujući se na klasicizam bidermajer je stilska pojava 1815. i polovine 19.st. Namještaj tog razdoblja udoban je i funkcionalan, te ulašten što se vidi na trakošćanskom primjeru. Na pregradnom zidu nalazi se litografija s prikazom carske i kraljevske austrijske obitelji uz portret preminulog cara Franje I. U ovoj prostoriji zanimljivi su portreti karakteristični za bidermajersko slikarstvo.

Neorenesansna soba

Drugi kat - Neorenesansna soba

Neorenesansa je oblik historicizma koji se javlja u drugoj polovici 19. st. Predstavljeni komadi namještaja u ovoj prostoriji crno su bojani, a dio tog pokućstva donijela je u miraz slikarica Julijana Erdödy, o čemu nam govori i slovo E u gornjem dijelu bifea. Posebno treba istaknuti originalnu komodu iz renesansnog razdoblja, najstariji komad namještaja u muzeju. Taj se komad fino uklapa u ostalo pokućstvo sobe, iako je stariji od njega za tri stoljeća. Ovdje se nalazi i jedan od najljepših portreta u dvorcu: portret Klotilde Drašković, rođene Kulmer.

Galerija

Drugi kat - Galerija

U galeriji Dvora Trakošćan nalaze se četiri platna poznatog bidermajerskog slikara Mihaela Stroya. Sve slike čine alegorijski ciklus pod nazivom "Četiri kontinenta". Kontinenti Azija, Afrika, Europa i Amerika, predstavljeni su personifikacijama žena postavljenih u ugođaju interijera ili krajolika. Slike su nastale 1836. godine i na njima je vidljivo gledište europskog čovjeka kroz prizmu romantike, na egzotične zemlje dalekih kontinenata. U galeriji su izloženi i dječji portreti članova obitelji Drašković, nastali u rasponu od kraja 16. pa do sredine 18. stoljeća, a koji čine cjelinu koja je jedinstvena za područje sjeverozapadne Hrvatske. Izvanredan su povijesni izvor za proučavanje svakodnevnog života, mode i opreme plemstva tog doba. Pripadajući atributi, životinje i biljke, ukazuju na visoki društveni položaj i bogatstvo obitelji u kojoj su rođeni.