Prvi kat

Prvi kat - Tlocrt

Prvi kat je najudobnije uređen jer je služio stanovanju vlasnika. Namješten je najvećim dijelom inventarom druge polovine 19. st., te vrijednim pećima. Iznad svih vratiju nalaze se raskošno rezbareni grbovi porodica s kojima su Draškovići dolazili u ženidbene veze.

Blagovaonica

Prvi kat - Blagovaonica

Kao i za cijeli prvi kat u ovoj prostoriji namještaj je rađen po narudžbi vlasnika. Namještaj čini: veliki ugrađeni ormar, kutne vitrine, stolice presvučene kožom, te stolić-umivaonik. Kroz manja vrata u zidu unosila se hrana koja se dopremala dizalom iz kuhinje. Većina posuđa i sitnog pribora stradalo je u drugom svjetskom ratu. Prezentiran je samo dio sačuvanog porculanskog posuđa (18.-19. st.)

Mali salon

Prvi kat - Mali salon

Na južnom izbočenom dijelu glavne zgrade nalazi se mali salon u kojem se plemstvo opuštalo uz zabavne igre njihovog doba. Slikane zidne dekoracije prikazuju idilu ladanjskog života 18. stoljeća, nastale su po uzoru tadašnjih francuskih goblena. To je ujedno bila jedina prostorija u cijelome dvorcu gdje se smjelo pušiti. Namještaj sa kockarskim stolićem je iz 19. st., a mangal (posuda za grijanje) orijentalnog je porijekla.

Povijest Trakošćana

Prvi kat - Povijest Trakošćana

Dvije prostorije u kojima se nalazi ukratko predstavljena povijest obitelji Drašković i dvorca Trakošćana nisu, kao većina soba, ambijentalno uređene. Težište je stavljeno na panoe s prikazom povijesnih dokumenata ( darovnice, grbovnice) te kratkim opisom povijesti vlastelinstva i najznačajnijih članova obitelji. Od izvorne muzejske građe, ovdje su, međutim, smještene četiri povijesne zastave iz ostavštine grofova Drašković.

Fotografija i Draškovići

Prvi kat - Fotografija i Draškovići

Kada govorimo o fotografiji u Hrvatskoj, nikako ne možemo zaobići ni dva člana obitelji Drašković. Jedan od pionira fotografije u Hrvatskoj bio je grof Juraj VI. Drašković koji je ostao zabilježen u povijesti po svojoj vojničkoj karijeri i kao obnovitelj Trakošćana. Dva albuma potvrđuju ga kao autora našeg najranije sačuvanog fotografskog opusa. Snimio je niz kalotipija ( najraniji postupak dobivanja fotografskih slika uz pomoć negativa i pozitiva na papiru). Godine 1865. izradio je i za sada prvi poznati akt u hrvatskoj fotografiji. Nazvan je Jurimirska frajla, a svojom impostacijom odaje utjecaj aktova koje je naslikao Mihael Stroy. Drugi Drašković od presudne važnosti na polju naše fotografije, bio je Karlo. On se smatra jednim od začetnika umjetničke fotografije u Hrvatskoj i najznačajnijim hrvatskim fotoamaterom 19. stoljeća. Postigao je vrhunsku likovnu i tehničku vrsnoću fotografije pa je primljen u članstvo jednog od najelitnijih europskih fotoklubova, Wiener Camera Cluba. Iz tog brojnog fundusa posebice treba istaknuti snimke zaustavljenog pokreta ( Skok Stjepana Erdödyja, Skok u vodu L. Odeschalchija) te naturalističke portrete ljudi s margine čime hrvatsku fotografiju usmjeruje prema socijalnim temama.

Spavaonica

Prvi kat - Spavaonica

Spavaća je soba vlasnika dvorca namještena u jedinstvenom neobaroknom stilu. U spavaonici se posebno ističe kasetirani strop te bijela kaljeva peć izrađena u obliku kule. Interesantno je da je ova peć gotovo potpuno vjerna kopija peći iz burga Füssen na Lechu u Njemačkoj iz 1514. godine.

Predsoblje spavaonice

Prvi kat - Predsoblje spavaonice

Predsoblje se stilom i funkcionalnošću nadovezuje na spavaću sobu. Ovdje su smještena dva velika garderobna ormara, ormarić i stojeće ogledalo s grbom obitelji. Nažalost, raskošne toalete koje su se nekada čuvale u tim ormarima, nisu sačuvane. Svakako trebamo istaknuti i portret carice Marije Terezije, jedne od najmoćnijih i najznačajnijih žena u europskoj povijesti.

Mala knjižnica

Prvi kat - Mala knjižnica

Mali salon za čitanje opremljen je pokućstvom, zidnom dekoracijom i otvorenim kaminom u neogotičkom stilu. Sačuvane originalne plišane tapete iz vremena prethodne obnove dvorca, koloristički su usklađene s ostalom draperijom te jasno dočaravaju salonski ugođaj druge polovice 19. st. Namještaj izrazitih neogotičkih oblika čine: veliki ormar koji je služio za smještaj knjiga, trosjed, stolice i naslonjači. Izrada trakošćanskog historicističkog namještaja povjerena je vještim majstorima i visoke je kvalitete, a to se najbolje vidi na primjeru male knjižnice.

Soba za molitvu

Prvi kat - Soba za molitvu

To je rekonstrukcija dvorske obiteljske kapele. Danas se u njoj nalazi dio sakralne građe iz ostavštine obitelji Drašković. Na mjestu oltara koji nije sačuvan, prezentirana je pozlaćena pokaznica ukrašena dragim kamenjem te dva kaleža također iz 18. stoljeća. Na zidovima se nalaze slike sakralne tematike od kojih središnje mjesto zauzima Pieta, rad nepoznatog slikara iz 18 st. Pored slika, ovdje se nalazi barokni sakristijski ormar s bogato rezbarenim ukladama. Posebno mjesto zauzima dobro sačuvana i bogato ilustrirana i uvezena biblija iz 1747. godine.

Glazbeni salon

Prvi kat - Glazbeni salon

U prošlim vjekovima jedan od vida zabave bilo je i muziciranje na plemićkim dvorovima. U ovoj prostoriji najčešće se boravilo, stoga je raskošnije uređena, bogato je ukrašena obojenom rezbarijom i pozlatom te namještena neobaroknim mobilijarom. Klavir je iz poznate bečke radionice Conrada Graffa, a peć je iz 18. st u stilu rokokoa.

Julijanina soba

Prvi kat - Julijanina soba

Julijanina soba rekonstrukcija je slikarskog ateljea grofice Julijane Erdödy Drašković (1847.-1901.). Iako nije ostvarila veliki opus, Julijana je označila početak našeg münchenskog akademskog realizma. Rođena je 1847. godine u Bratislavi, u grani obitelji Erdödy koja je imala svoje posjede u Bratislavi i Novom Marofu. Sve što ju je okruživalo u radu i svakidašnjem životu za boravka u Trakošćanu, nalazi se još uvijek u ateljeu sa slikarskim stalkom, stolićem za boje i palete, klavirom i slikama. Ovdje se nalazi i znatan dio njezinog opusa, a svakako valja istaknuti portrete žena u narodnim nošnjama iz okolice Trakošćana, portret supruga Ivana, te autoportret uz glasovir. Pored njezinih slika u kutu ateljea, nalaze se i portreti Julijane Drašković te njene sestre Valerie Erdödy koje je 1870-ih naslikao Johann Till. Elementi kao što su prozorske zavjese, sag i mangal prostoru daju orijentalni duh, vrlo popularan za druge polovice 19. st. Zanimljiva neogotička peć zagrijavala se uz pomoć toplog zraka koji je strujao iz ložišta donje prostorije.